Prijevare na društvenim medijima
E-poslovanje je primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kao podrške poslovnim aktivnostima koja nudi mnogo prednosti za tvrtke. No, pritom treba voditi računa i o mogućnostima zlouporabe tih kanala – o e-kriminalu.
Prevaranti koriste razne phishing prijevare kako bi došli do vaših povjerljivih podataka. Podaci kao što su detalji o bankovnim računima, lozinke s društvenih mreža i slično mogu imati veliku vrijednost za prevarante. Oni im pružaju slobodan prolaz do vaših financija i identiteta.
Vrste prijevara na društvenim medijima
Društveni mediji nude izvrsne mogućnosti za razmjenu smiješnih snimaka, omiljenih pjesama i drugih trivijalnih sadržaja. Ipak, morate biti oprezni. Ono što izgleda kao bezazlena zabava, na kraju može izazvati brojne probleme.
1. Zlonamjerni linkovi
Prevaranti koriste upadljive naslove da vam privuku pažnju i navedu da kliknete i dijelite link ili aplikaciju. Aplikacije kao što su „Što tvoji prijatelji misle o tebi“ ili „Tko posjećuje tvoju Facebook stranicu“ su tipični primjeri.
Prije nego što preuzmete aplikaciju, zatražit će vas podatke o korisničkom računu. Kada ih popunite, prevaranti mogu samostalno upravljati vašim računom.
Neki drugi linkovi mogu pokrenuti računalne špijune na vašem računalu. Računalni špijuni omogućuju prevarantima pristup do vaših osobnih podataka, kao što su lozinke i kontakti. Kada prikupe podatke iz vašeg računala, onda meta za slanje zlonamjernih linkova postaju vaši prijatelji.
2. Phishing
Slanje phishing e-pošte je još jedna metoda za krađu identiteta na društvenim medijima. Dobijete e-poštu koja izgleda kao da je poslana s web stranice nekog društvenog medija. U poruci se traže podaci o korisničkom računu koji su navodno potrebni kako bi se „unaprijedila sigurnost“. U pojedinim porukama mogu se tražiti i podatke o kreditnoj kartici. Bit ćete preusmjereni na lažnu stranicu za prijavu koja može izgledati veoma uvjerljivo.
Web stranice društvenih medija nikada vas neće tražiti financijske podatke kako biste unaprijedili sigurnost, niti će vam u poruci e-pošte slati priloge i linkove.
3. Lažno oglašavanje
Kao što trebate biti oprezni kad je riječ o reklamiranju na web stranicama, isti oprez treba postojati i s oglasima na društvenim medijima. Ne sadrže svi oglasi na društvenim medijima istinite ponude. Štoviše, ako kliknete na neki od njih, možete pokrenuti računalnog špijuna koji će prevarantima dati direktan pristup do vašeg računala.
4. Pljačka
Pretražujete sadržaj na Facebook-u i jedan od prijatelja vam iznenada šalje poruku. Priopćava vam da se nalazi u nekoj drugoj državi, da je opljačkan i da je ostao bez putovnice i novčanika. Pita vas biste li mu poslali nešto novca preko servisa za transfer novca.
Naravno da želite pomoći svom prijatelju, ali nemojte dozvoliti da vas prevare. U najvećem broju slučajeva, riječ je o prevarantu koji je ukrao podatke o korisničkom računu vašeg prijatelja i koji sustavno kontaktira svakog od prijatelja na spisku pokušavajući izvući novac.
5. Lažni poslovni profili
Svatko može otvoriti stranicu na društvenim medijima – uključujući i „tvrtke“. Provjerene tvrtke koriste društvene medije da bi se povezali sa svojim klijentima i obavještavali ih o novostima u svom radu. Takve tvrtke nikada ne bi koristila društvene medije da bi od vas tražili novac.
6. Poruka od prijatelja
Dobijete poruku od jednog od svojih prijatelja s društvenih medija u kojoj vam kaže da pogledate neki smiješni video zapis ili link. Kada kliknete na link, dolazite do, kako se čini, prave stranice neke društvene mreže gdje se trebate prijaviti. Unošenjem podataka prevarantima dajete pristup svim vašim prijateljima na društvenim medijima, a isto tako postoji mogućnost da ste preuzeli zlonamjerni softver.
Kako se zaštititi?
- Dobro razmislite prije nego što preuzmete aplikaciju ili kliknete na linkove sa „smiješnim“ ili „privlačnim“ sadržajem, čak i ako je riječ o nečemu što je vaš prijatelj podijelio. Ponekad je teško donijeti tu odluku jer su društveni mediji prepuni čudnog i novog. Ako vam nešto djeluje sumnjivo i neobično, bolje je da ne riskirate.
- Budite oprezni kada je riječ o porukama u kojima vas traže lozinku, podatke o korisničkom računu i druge podatke – čak i kada stranica na koju je potrebno prijaviti se, izgleda kao prava.
- Ukoliko dobijete poruku od prijatelja u kojoj vas traži novac, zamolite ga da vas nazove – ili da vam pošalje broj na koji ga možete dobiti.
- Podesite postavke privatnosti na svom računu tako da samo vaši prijatelji mogu vidjeti vaš sadržaj na društvenim mrežama. Pobrinite se da to isto urade i vaši prijatelji.
- Dobro razmislite prije nego što prihvatite zahtjev za prijateljstvo – koliko zaista poznajete tu osobu i možete li joj vjerovati?
- Budite oprezni s tvrtkama i fizičkim osobama koje koriste društvene medije kao mjesto trgovine.
