Često pitanje poduzetnika je koji oblik poslovanja izabrati, osobito na početku poslovanja. Jedan od često spomenutih oblika poslovanja jest domaća radinost ili sporedno zanimanje. Kako biste donijeli pravilnu odluku, donosimo ključne informacije o ovim oblicima poslovanja na jednom mjestu.
-
Koja je razlika između domaće radinosti i sporednog zanimanja?
Osnivanje i poslovanje domaće radinosti i sporednog zanimanja regulira čl. 49 – čl. 52 Zakona o obrtu.
Članak 50. Zakona o obrtu domaću radinost definira kao :
Pod domaćom radinošću prema ovom Zakonu razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost.
Isto tako, članak 51. Zakona o obrtu definira sporedno zanimanje kao:
Pod sporednim zanimanjem prema ovom Zakonu razumijeva se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.
Dakle, oblik poslovanja odabrat ćete prema vrsti djelatnosti kojom se planirate baviti:
- ako se bavite proizvodnjom proizvoda – onda ćete osnivati domaću radinost,
- ako se bavite pružanjem usluga – onda ćete registrirati sporedno zanimanje,
- ako se planirate baviti i proizvodnjom i uslugama – registrirat ćete i sporedno zanimanje i domaću radinost.
-
Koji zakoni reguliraju domaću radinost i sporedno zanimanje?
Svi zakoni koji vrijede za poslovanje obrta te oporezivanje istih, vrijede i za domaće radinosti i sporedna zanimanja. Riječ je o Zakonu o obrtu, Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o trgovini.
Osnovni uvjeti koje treba zadovoljiti domaća radinost ili sporedno zanimanje su:
- Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje nadležno upravno tijelo.
- Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini. Za 2024. godinu granica ostvarenog prometa je 15.600 €.
- Fizička osoba može obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.
-
Kako otvoriti domaću radinost ili sporedno zanimanje?
1. Upis u evidenciju
Domaća radinost ili sporedno zanimanje osniva se u nadležnom upravnom tijelu, odnosno u nadležnom uredu za gospodarstvo za Grad Zagreb.
Prijava za upis u evidenciju podnosi se na obrascima koji se dobivaju i ispunjavaju u Uredu ili ih možete preuzeti ovdje. Potrebni prilozi:
- preslika osobne iskaznice,
- dokaz o stručnoj spremi za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti ako je potrebno za obavljanje djelatnosti (svjedodžba o završnom ispitu ili majstorskom ispitu ili diploma ili uvjerenje o osposobljenosti – preslika i original na uvid),
- dokaz da udovoljava i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom.
Nadležni ured izdaje rješenje za obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja ili domaće radinosti.
2. Otvaranje žiro računa
Slijedi otvaranje žiro računa na koji ćete primati uplate ostvarene poslovanjem. Žiro račun glasi na fizičku osobu na koju glasi rješenje o obavljanju djelatnosti.
3. Prijava u registar poreznih obveznika (RPO)
Kod prijave na Poreznu upravu u registar poreznih obveznika (RPO) odaberite paušalni način oporezivanja dohotka.
4. Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Sljedeći korak je prijava na mirovinsko i zdravstveno (obrasci M-1P i M-11P) za osobe koje nisu prijavljene u sustav mirovinskog osiguranja temeljem ugovora o radu. Prijavom u sustav mirovinskog osiguranja postaju obveznici plaćanja doprinosa, kao i obrti s paušalnim oporezivanjem u iznosu od 1.392,40 kn mjesečno.
Ako je osoba zaposlena temeljem ugovora o radu, doprinosi se plaćaju temeljem ostvarenog prometa te će rješenje za plaćanje doprinosa izdati Porezna uprava.
-
Koje dokumente trebaju voditi domaća radinost i sporedno zanimanje?
Domaće radinost i sporedna zanimanja dužni su imati sljedeće dokumente:
- Knjiga prometa (KPR) – u nju se upisuju izdani i naplaćeni računi u trenutku naplate istih,
- PO-SD obrazac – predaje se do 15. siječnja sljedeće kalendarske godine i u njemu se prikazuje ostvareni promet iz prethodne godine,
- Interni akt o fiskalizaciji i interni akt o blagajničkom maksimumu – ukoliko račune naplaćujete gotovinom i karticama, morate imati i fiskalnu blagajnu,
- Naljepnica „Bez računa se ne računa“ mora biti nalijepljena blizu naplatnog uređaja,
- Dokumenti koje propisuju posebni zakoni – cjenik, sanitarna knjižica, higijenski minimum, uvjeti ministarstva zdravlja za proizvodnju slastica, kozmetike….
-
Koliki su troškovi poslovanja domaće radinosti i sporednog zanimanja?
Troškovi poslovanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja su sljedeći:
- Mjesečni doprinosi u iznosu od 227 € – ako vlasnik nije zaposlen temeljem ugovora o radu (svake godine 1. siječnja se navedeni iznos mijenja ovisno o prosječnoj bruto plaći),
- Ako je vlasnik zaposlen temeljem ugovora o radu – doprinose plaća temeljem ostvarenog prometa, a rješenje će izdati Porezna uprava,
- Ako je vlasnik umirovljenik – ne plaća doprinose,
- Paušalni porez i prirez plaća temeljem ostvarenog prometa evidentiranog u knjizi prometa,
- Članarina turističkoj zajednici ukoliko se obavljaju djelatnosti za koje je propisana ista.
-
Nedostaci domaće radinosti i sporednog zanimanja
Iako domaća radinost i sporedno zanimanje imaju brojne prednosti, oni ipak imaju i određene nedostatke:
- Godišnji promet ograničen je na 10 prosječnih bruto plaća,
- Proizvodi proizvedeni u domaćoj radinosti mogu se prodavati samo na kućnom pragu ili preko posrednika, dok prodaja putem interneta nije moguća.
-
Tko treba izabrati ovaj oblik poslovanja?
Osobe koje su nezaposlene ili su u redovnom radnom odnosu imaju ista prava i obveze (porezi, prirezi , doprinosi, članarina turističkoj zajednici) kao i vlasnici paušalnih obrta. Budući da domaća radinost i sporedno zanimanje imaju ograničenja u vidu godišnjeg prometa te prodaje putem interneta za takve osobe preporuka je otvoriti paušalni obrt.
Ukoliko ste umirovljenik, svakako je preporuka je registrirati domaću radinost ili sporedno zanimanje, ponajprije iz 2 razloga:
- Umirovljenici ne plaćaju doprinose ukoliko otvore domaću radinosti ili sporedno zanimanje (dok kod otvaranja obrta postaje obveznik plaćanja doprinosa),
- Umirovljenik nastavlja primati mirovinu u punom iznosu (za razliku od obrta gdje se otvaranjem ista zamrzava).