Financijska pismenost: Tko sve može uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
U sklopu edukacije Pravni i porezni pogled na paušalni obrt održano je još jedno kratko predavanje o financijskoj pismenosti. Ovaj put smo se uz Hrvoja Matokovića iz Croatia osiguranje mirovinskog društva posvetili dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i tko sve može uplaćivati u fond.
Zbog sve manjeg omjera radno aktivnog stanovništva i umirovljenika treći stup mirovinskog osiguranja, odnosno dobrovoljna mirovinska štednja, sve dalje postaje sve relevantnija opcija za planiranje budućnosti. Riječ je o dobrovoljnoj štednji koju sadrži mnoge prednosti, a koju svatko može uplaćivati prema svojim mogućnostima.
Tko sve može uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
Ulagati u dobrovoljni mirovinski fond može više dionika s različitim ciljevima:
- Poslodavci za zaposlenike – nagrađivanjem zaposlenika uplatama dobrovoljne mirovinske štednje može se znatno uštedjeti!
- Mlade zaposlene osobe – vrijeme je na strani mladih osoba. Što prije počnu štedjeti, imat će više novca u mirovini!
- Obrtnici i poljoprivrednici – uplatom u dobrovoljni mirovinski fond smanjuje se osnovica te se obrtnicima i poljoprivrednicima osiguravanju dodatna primanja u mirovini.
- Nezaposlene osobe, pomorci i iznajmljivači – građani koji su nezaposleni ili im se iz drugih razloga iz mjesečnih primanja ne uplaćuje I. i II. mirovinski stup s pomoću dobrovoljne mirovinske štednje mogu kreirati svoju mirovinu. Uplate za njih mogu obavljati i treće osobe (npr. roditelj za dijete, zaposleni član obitelji za nezaposlenog)
- Osobe starije od 55 godina – pomicanjem dobne granice umirovljenja osobama starijim od 55 godina ostaje još dovoljno vremena za štednju čime mogu osigurati dodatna primanja uz redovnu mirovinu.
Prema navedenom, svaka od ovih skupina ostvaruje određene prednosti dobrovoljne mirovinske štednje uključujući i državna poticajna sredstva u visini od 750 kn godišnje koja su, postotno gledano, znatno veća na uplaćene iznose od kamate na oročenu štednju.