Paušalni obrt i rodiljni te roditeljski dopust
Paušalni obrt je vrlo jednostavan oblik poslovanja idealan za poduzetnike početnike. No, što je s porodiljnom naknadom te roditeljskim dopustom? Donosimo vam detaljan vodič o ovoj temi.
Obrtnik kao bilo koja druga pravna ili fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost može ostvariti pravo na porodiljnu naknadu. Tijekom tog perioda obrtnik obustavlja gospodarsku djelatnost i ne smije je obavljati, osim ako zaposli djelatnika.
Što je porodiljna naknada i tko ima pravo na nju?
Porodiljna naknada je novčana naknada na koju imaju pravo roditelji u slučaju rođenja djeteta. Pravo na porodiljnu naknadu imaju osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (sporedno zanimanje, slobodno zanimanje, domaća radinost).
Porodiljna naknada može biti u iznosu od:
- 100% od osnovice za naknadu – pravo na ovaj iznos naknade imaju osobe koja imaju staž od 9 mjeseci neprekidno, odnosno 12 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine.
- 70% proračunske osnovice (odnosno minimalno 2.328,20 kune) – pravo na ovu naknadu imaju sve ostale osobe koje ne ispunjavaju gore navedeni uvjet.
Koje su mogućnosti samozaposlene žene u paušalnom obrtu?
U slučaju trudnoće, žena vlasnica paušalnog obrta ima nekoliko mogućnosti:
-
Privremena nesposobnost za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom
Riječ je o bolovanju koje obračunava i isplaćuje HZZO na teret svojih sredstava od prvog dana privremene nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost je moguće koristiti od trenutka pojave komplikacija pa maksimalno do 45 dana prije poroda.
-
Porodiljna naknada za rodiljni dopust
Najranije 45 dana prije očekivanog poroda samozaposlena trudnica može uzeti rodiljni dopust. Obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta.
Nakon 70. dana od rođenja djeteta majka može korištenje preostalog dijela rodiljnog dopusta u cijelosti ili djelomično prenijeti na oca djeteta izjavom uz njegovu pisanu suglasnost.
Rodiljni dopust je uobičajeno koristiti od 28. dana prije očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci djetetova života.
-
Porodiljna naknada za roditeljski dopust
Samozaposleni roditelj nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust koji može koristiti do osme godine života djeteta. U pravilu oba roditelja koriste roditeljski dopust, svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci (ovisno o broju rođene djece), no ukoliko sukladno dogovoru pravo na roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, isti koristi roditeljski dopust u trajanju od 6, odnosno 30 mjeseci.
Samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust u cijelosti ili u dijelovima, kada ga može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
Postoji i mogućnost korištenja ovog prava kao prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, pri čemu se trajanje neiskorištenog roditeljskog dopusta „udvostručuje“.
Kako podnijeti zahtjev za bolovanje ili porodiljnu naknadu?
1. Kako se podnosi zahtjev za bolovanje ili porodiljnu naknadu?
Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osobno ili putem e-maila.
Ukoliko se isti podnosi osobno, potrebno je popuniti zahtjev koji možete naći u područnim uredima ili kompletnu dokumentaciju možete poslati putem emaila na ove adrese.
.
Pritom je potrebno priložiti:
- zahtjev (možete koristiti gotov obrazac u uredima HZZO-a ili ukoliko šaljete putem e-maila isti se smatra zahtjevom),
- izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (izdaje izabrani doktor ginekolog),
- analitičku karticu za konto zdravstvenog osiguranja (moguće je dobiti preko e-porezne ili u Poreznoj upravi),
- kopiju kartice ili ugovora za tekući račun,
- kopiju osobne iskaznice.
2. Koliko iznosi mjesečna naknada tijekom bolovanja ili rodiljnog i roditeljskog dopusta?
Naknada se isplaćuje prema broju dana u mjesecu za koji se isplaćuje naknada tako da isplata neće biti svaki mjesec ista.
Broj radnih dana u pojedinom mjesecu utvrđuje se na način da se od kalendarskih dana u mjesecu oduzmu nedjelje, što znači da se i subota ubraja u radne dane.
Izračun za 2021. godinu:
- Osnovica:3.814,80 kn
- MIO 20%: 762,96 kn
- Naknada: 3.051,84 kn
Prema čl. 217. Zakona o doprinosima, osiguranici koji obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja nisu obvezni plaćati doprinose za vrijeme spriječenosti za rad kada se naknada isplaćuje na teret HZZO-a ili državnog proračuna. Prema čl. 218. toga Zakona, mirovanje doprinosa utvrđuje Porezna uprava na temelju podataka HZZO-a.
Ako samozaposleni roditelj koristi pravo na rad s polovicom radnog vremena, trajanje roditeljskog dopusta se udvostručuje, a obrtnik ostvaruje pravo na naknadu u visini 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,20 kn. Budući da obrtnik radi pola radnog vremena, obrt ne mora u mirovanje, a obrtnik je u tom slučaju dužan plaćati 50% mjesečnih doprinosa.
3. Što je još potrebno uraditi?
Budući da obrtnik neće biti u mogućnosti obavljati gospodarsku djelatnost, potrebno je podnijeti zahtjev za privremenu obustavu poslovanja na propisanom OR obrascu (popunjeni OR obrazac). Uz navedeni obrazac potrebno je priložiti rješenje HZZO-a o ostvarenom pravu na rodiljni ili roditeljski dopust.
Gradski ured za gospodarstvo izdaje rješenje o privremenoj obustavi rada obrta koje je potrebno dostaviti nadležnoj Poreznoj upravi.
Iznimka! Ako obrtnik odluči raditi pola radnog vremena, obrt ne mora u mirovanje, a obrtnik je u tom slučaju dužan platiti 50% mjesečnih doprinosa.
Korisno je znati!
- Obrtnik može podnijeti pisani zahtjev Poreznoj upravi u kojim traži izmjenu visine utvrđenog predujma jer je u protivnom i dalje obveznik plaćanja predujma poreza na dohodak (čl. 37. st. 3. Zakona o porezu na dohodak),
- područna Obrtnička komora može u cijelosti ili djelomično otpisati potraživanje s osnove obveznoga komorskog doprinosa obrtniku koji je u nemogućnosti izvršiti svoju obvezu zbog: privremene obustave obavljanja obrta radi korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta (čl. 14. Odluke o obveznom komorskom doprinosu), a zahtjev za otpisom duga obveznoga komorskog doprinosa obvezno se podnosi u pisanom obliku.
Izvori: