Uzgoj jagoda uz potporu Grada Zagreba
Proizvodnja jagoda čini gotovo polovicu ukupne voćarske proizvodnje Grada Zagreba. Rezultat je to višegodišnjih mjera i aktivnosti Grada Zagreba i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Područje Grada Zagreba i njegove okolice postalo je prepoznatljivo područje intenzivne proizvodnje jagoda u Republici Hrvatskoj. Dobra suradnja Grada s velikim brojem uzgajatelja jagoda ogleda se u provedbi izravnih mjera subvencioniranja proizvodnje.
Povodom održavanja Zagrebačkih dana jagoda donosimo vam priču o Peri Ljubičiću, branitelju iz Belovara koji je 1997. godine s kolegom braniteljem krenuo u posao s jagodama. Prve godine imali su 10.000 sadnica, a broj se svake godine povećavao.
“Supruga je naslijedila par hektara zemlje od roditelja, a kako su plaće bile male gledalo se da se nešto zaradi. Površina je bila premala za pšenicu, kukuruz i takve kulture.”
Sada imaju gotovo 4 hektara, nešto su plastenici oko 2 hektara, a ostalo je vanjska jagoda, dva hektara plastenika i dva hektara vanjske jagode. Dvije godine nakon što su krenuli, osnovana je Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba. Svake godine Udruga uz potporu Grada Zagreba organizira prodajne štandove na najatraktivnijim mjestima u centru grada pa i Zagrepčani mogu uživati u raznim sortama sočnih jagoda. 
Uzgoj jagoda zahtjeva razne investicije od pokrivanja troškova pripreme zemljišta, analize tla, kupnje sadnog materijala, folije, nabavke sustava za navodnjavanje, nabavke i postavljanja plastenika. Za ovakve namjene koristio je direktne potpore Grada Zagreba.
“Na početku nije bilo bespovratnih potpora osim kredita koji nisu bili povoljni. Tada, 1998. godine digli smo kredit u iznosu od 40.000 njemačkih maraka, na otplatu od pet godina, a Grad Zagreb je subvencionirao kamate kredita sa 2 posto”, objašnjava Ljubičić.
“Uzgoj jagode zaslužuje dosta pažnje i radne snage. Da bi proizvodnja uspjela potrebno je osigurati opskrbu kvalitetnim bez virusnim sadnicama i drugim repromaterijalom. Puno volje, rada ali i financijskih sredstava.”
“Čovjek kada ode na polje raditi, izvan svega je. To se ne može platiti. Potrebna su financijska sredstva i jako puno ulaganja – ulaže se u sadnice, u obradu zemlje, u sredstva za zaštitu i sredstva za prehranu, u strojeve, špricu i sve ostalo. Tako da su to veliki izdaci. Treba krenuti s malim ulozima, od 5.000 do 10.000 sadnica, ne ići preveliko“, zaključuje Ljubičić.
Zajedno sa sedam branitelja osnovao je i Braniteljsku zadrugu Trešnja Novska iz Novske. Kupili su oko 20 hektara zemljišta i sada ga pripremaju za sadnju voćarskih kultura.
Foto: privatna arhiva