Novosti

Mnogi paušalisti svakodnevno surađuju s inozemstvom, unutar i izvan Europske unije. Međutim, postoje razlike u računovodstvenom tretmanu pruženih i primljenih dobara ili usluga, a sve o ovoj temi saznali smo od Zore Kostić na edukaciji “Poslovanje paušalista s inozemstvom”.

Pojam obavljanja usluga obuhvaća:

• svaku transakciju koja se NE smatra isporukom dobara,
• prijenos prava ili
• suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja.

Pod inozemnim uslugama pak smatramo situaciju kada jedan od sudionika u prometu usluga nije tuzemni porezni obveznik ili tuzemna fizička osoba.

Takve usluge su obično promidžba, obrada podataka, konzultantske usluge, usluge prijevoda, usluge dizajna, isporuka web-sjedišta, daljinsko održavanje programa i opreme, isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje, isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka,isporuka glazbe, filmova i igara, učenje na daljinu i tako dalje.

Kako pružati usluge izvan EU?

Ukoliko je usluga pružena pravnim osobama, odnosno osobama koje obavljaju poslovnu djelatnost, oni se u smislu Zakona o PDV-u smatraju poreznim obveznicima te se na njih primjenjuje prijenos porezne obveze.

To znači da paušalist ne mora imati PDV ID te uslugu oslobađa PDV-a na računu temeljem čl. 17/1 ZPDV-a (“Reverse charge”).

Ako pak je riječ o pružanju usluge fizičkoj osobi,, ne navodi se klauzula o prijenosu porezne obveze, već se usluga oslobađa po članku 90. Zakona o PDV-u te se ne predaju PDV obrasci.

Na tretman pružene usluge utječe još nekoliko faktora – pružamo li usluge unutar ili izvan EU, je li primatelj usluga pravna ili fizička osoba te je li primatelj usluga upisan u VIES bazu, a više toj temi možete saznati ukoliko riješite kviz u našem članku “Što sadrži inozemni račun”.

Predavanje je bilo korisno zbog razumljivih i jasnih primjera pomoću kojih se na jednostavan način osobi bez ikakvog prethodnog znanja daje uvid u ovu kompleksnu temu!”,

izjavio je Tomislav Žabjačan, polaznik ovog predavanja.