Čiri-biri bajka – ispričajte vlastitu bajku!
Magistra dizajna vizualnih komunikacija Slavica Farkaš je oduvijek voljela bajke, stoga je u sklopu svog diplomskog rada osmislila društvenu igru Čiri-biri bajka. Uz potporu za samozapošljavanje otvorila je Pixing dizajn studio, zaposlila suradnicu te dovela igru na tržište.
Slavica Farkaš je bila veoma maštovito dijete i obožavala je pripovijedati priče, izrađivati makete čudesnih svjetova i tajne mape skrivenih blaga. Često je mlađe sestre i cijelo društvo vodila na razne ekspedicije poput spašavanja svijeta od najezde meduza, pronalazak skrivene zemlje Narnija u obližnjoj šumi, otkrivanje novih vrsta morskih i šumskih životinjica te brojne druge pustolovine.
Danas se njene poduzetničke pustolovine ipak čine nešto realnijima. Upravo je Slavičina poduzetnička ideja bila izdati prvu hrvatsku društvenu igru pripovijedanja na ploči. Tako je nastala igra Čiri-biri bajka u čijim pustolovinama danas uživaju brojni mališani, a nerijetko i odrasli:
Mi smo dizajn studio Pixing koji se bavi svim aspektima dizajna vizualnih komunikacija i ilustracijom. Poslujemo s brojnim malim i velikim klijentima za koje stvaramo uzbudljiva rješenja, no najponosniji smo na vlastiti proizvod – društvenu igru Čiri-biri bajka!”.
Igra je nastala je kao odgovor na potrebu uključivanja odraslih u dječju igru, a bazirana je na pripovijedanju koje djecu potiče na verbalno i emocionalno izražavanje, budi im maštu i kreativnost te stvara osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva:
Mehanika igre sastoji se od elemenata koji služe kao smjernice za osmišljavanje i pričanje vlastite bajke. Također, mogu poslužiti kako bi se na zabavan način ispričala i djeci objasnila neka situacija ili problem iz svakodnevice.
Igra započinje kreiranjem lika koji ima svoje osobine i ulogu u bajci. Nakon toga krećemo u otkrivanje čudesnog svijeta po kojem putujemo i skupljamo različite čarobne predmete koji nam služe u pripovijedanju bajke. Putujući po svijetu, iznenađuju nas razni događaji koje timski rješavamo pomoću predmeta koje smo skupili. Kroz igru nas vode kartice priče koje nam na završetku otkrivaju moralnu pouku”.
Ideja za igru nastala je u sklopu Slavičinog diplomskog rada na studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu te je nakon diplome igra pobijedila na Niveinom natječaju “Neka odrastanje bude dječja igra”. Tako je javnost saznala za igru Čiri-biri bajka i počeli su stizati upiti gdje se igra može kupiti. Zbog velike potražnje Slavica je odlučila igru redizajnirati i proizvesti te ozbiljno ući u svijet poduzetništva.
Obrt trenutno broji dvoje zaposlenih – Slavicu Farkaš, magistru dizajna vizualnih komunikacija, koja je ujedno i vlasnica obrta, te Jelenu Gmajnički, magistru ekonomije, koja je zadužena za marketing i prodaju:
Kako je riječ o startup obrtu, niti jedan radni dan nam nije isti. Novi smo na tržištu i puno je posla, ponekad se šalimo da radimo posao za 10 ljudi različitih struka, a u šali je uvijek pola istine! U početku je zapravo nemoguće posvetiti se samo jednom segmentu posla, no super smo tim – odlično se slažemo i nadopunjavamo, a vjerujemo da će nam se uskoro još netko pridružiti!”.
Pri otvaranju obrta Slavica je iskoristila potporu za samozapošljavanje uz koju je predala i plan za potporu stručnog osposobljavanja suradnice u marketingu.
Potpore su nam uvelike pomogle jer je za pokretanje tvrtke bilo potrebno dosta inicijalnog ulaganja u opremu, poslovni prostor i ostale tekuće troškove. Također, potpore su mi dale prostora za manje rizičan start i u prvoj godini mi osigurale da svoj inicijalni kapital mogu uložiti u razvoj proizvoda i samu proizvodnju”,
govori Slavica koja ističe kako joj je veliku sigurnost pružio i ZICER Plavi ured čiji su je djelatnici pripremili za sve segmente poslovanja te koji su uvijek tu ako joj zatreba dodatni savjet i informacija.
Poduzetništvo naizgled ima dosta primamljivih prednosti koje uključuju slobodu kreiranja vlastitog modela poslovanja, organizaciju radnog vremena i tempa rada te procjenu ulaganja s obzirom na željene rezultate. No sve te prednosti možemo gledati i kao odgovornosti o kojima ovisi uspješnost tvrtke, pa tako nerijetko čujem da je radno vrijeme poduzetnika od 0-24 h, da prepreka (pogotovo birokratskih) nikada ne nedostaje, da je teško procijeniti koji je sljedeći korak za poslovanje i slično.
Osobno smatram da je za poduzetništvo potrebna velika doza hrabrosti i ustrajnosti. I ja sam u početku često znala pomisliti ‘Da sam znala u što se upuštam, ne bih se tako lako odlučila na to!’, no moje dosadašnje iskustvo govori da izazovi dolaze postepeno i konstantno nam daju poticaj za učenje i napredovanje.
Bavite se onime što zbilja volite raditi jer onda vam ništa neće predstavljati veliki problem! A kada se budete u jednom trenu osvrnuli i pogledali unazad, vidjet ćete da je iskustvo koje ste stekli nezamjenjivo i da biste teško sve to naučili bez da ste sami probali!”.
Foto: Slavica Farkaš privatna arhiva